Stolica - je od davnina komad namjestaja koji je najkompliciraniji za napravit a da se postuju sve norme , visina , sirina , kutevi naslona i pritome da odgovara univerzalno svakome na svijetu po udobnosti.To je gotovo nemoguca misija ali bas zato je to "sveti gral" medju izradjivacima namjestaja,stolarima,dizajnerima i svima onima koji ju proizvode.Potraga za dizajom gdje ce stolica biti najlaksa,najmanje kostat,spojevi za dugotrajno koristenje i vrhunska udobnost.Svatko od nas pridonosi tom procesu vec stoljecima,djelic po djelic dok ne dodjemo do vrhunske stolice.
Hrvoje Vulama
Vjerujem da, većina od vas, element namještaja – stolicu, uzima zdravo za gotovo. Ali isto tako vjerujem da je razlog tome vrlo jednostavan – neznanje o samoj materiji. Tako bih vas, ovim člankom htio malo pobliže upoznati sa ovim komadom namještaja kojeg koristite svakodnevno. A usudio bih se pretpostaviti da ga koristite i upravo sada.
Povijest stolica datira još iz vremena drevnog Egipta (cca 4000 g.pr.n.e.) i Mezopotamije, preko Grčkog, Perzijskog i Rimskog carstva, Srednjeg vijeka pa sve do modernih vremena. Stolica se koristila na svim dijelovima Zemlje, imala je identičnu funkciju kao i danas, ali je u povijesti ipak imala nešto jaču konotaciju. Naime, stolica je u povijesti bila simbol moći i sjaja, uzvišenstva i autoriteta. Danas je ona, za većinu, samo puki komad namještaja, ali ipak, u Kanadi i Velikoj Britaniji, stolica je jedan od amblema njihove vlade. Baš kao i u prošlosti – Kraljeva stolica, Careva stolica je simbol vladavine. Ta, ne veli se uzalud i – Sveta Stolica.
Vidimo da je stolica najrasprostranjeniji komad namještaja te je, kao takva, logično bila (i još jest) izrađivana od raznih materijala i evoluirala kroz povijest. Prve su stolice bile izrađene od kamena i drva, veoma jednostavne, tek sa određenim rezbarijama koje su predstavljale božanstva ili pak simbole dotičnih vladara. Na sjedalo se kasnije postavljalo lišće, i neki drugi prirodni materijali kako bi sjedenje bilo ugodnije. Određeni dijelovi svijeta, kao i određena carstva, razvila su svoje načine izrade, izgleda i stilove stolica. No, ipak, glavna komponenta u dizajnu stolica nije se mjenjala – najveći broj stolica imao je četiri noge, sjedalo i naslon. Baš kao i danas.
Dizajn i Ergonomija
Nekada se dizajn stolica direktno vezao uz samu izradu i obrtništvo. Dolaskom modernog doba i promišljanjem o proizvodima koji su se izrađivali, ta se činjenica počela mijenjati. Postalo je više nego jasno da antropološke mjere svih ljudi u svijetu imaju velike devijacije i da bi tome trebalo posvetiti pažnju prilikom dizajniranja i izrade tih elemenata. Tako se razvila i znanstvena disciplina pod nazivom Ergonomija. Njoj je zadatak da istražuje ljudski organizam i ponašanje, te pruža podatke o prilagođenošću predmeta s kojima čovjek dolazi u kontakt. Dakle, ergonomija proučava anatomske, fiziološke i druge parametre ljudskog tijela, što je esencijalno prilikom dizajniranja i projektiranja jednog predmeta kao što je stolica. Gledajući iz aspekta kompliciranosti dizajna, dizajn stolice je jedan od najkompliciranijih procesa u toj branši, baš zbog svih parametara koji se moraju staviti u jednadžbu. Odnosi između visina, dubina i širina sjedala, naslona, rukonaslona i ostalih elemenata stolice, kao i svi nagibi i kutevi stolice moraju biti prilagođeni korisnicima za koje možemo pretpostaviti da su veoma različiti u fizičkom smislu. Samim time, potrebno je izvesti univerzalni element koji će zadovoljavati svakog korisnika, a pri tome biti i funkcionalan, kvalitetan te estetski prihvatljiv. Ne moram ni napominjati kakvu ogromnu ulogu u tom procesu ima i sama medicina, budući da je ergonomija znanost u kojoj neposredno kolaboriraju znanstvenici sa svih područja proizvodnje predmeta za čovjekovu upotrebu sa znanstvenicima iz područja medicine.
Stolice kao dizajnerski komadi
Postoje stolice koje svaki od nas (ili barem većina) prepozna iz prve, svaki put kada ih vidi. Većinom su to dizajnerski elementi, odnosno klasike dizajna. Možda se netko od vas pitao: ˝Pa zašto je baš ova stolica toliko poznata, meni je ružna?˝ ili pak: ˝Po čemu je ova stolica toliko posebna?˝ Svaki dizajnerski komad je poseban po tome jer, u nekoj svojoj domeni, pomiče granice – bilo u estetskom izgledu, bilo u korištenju novih materijala, novih tehnologija, bilo da je svojevrstan experiment. Kada su se ´50. ih godina masovno počele koristiti derivacije plastičnih materijala; polietilen, polipropilen, poliester, logično je bilo da su dizajneri, umjetnici i arhitekti počeli eksperimentirati sa tim materijalom.
Drvo nikad nije izašlo iz mode kao materijal za proizvodnju stolica; metalne stolice su, također najnormalnija pojava u svijetu, kao Ii stolice u kojima se koriste kombinacije tih materijala. Danas je imperativ i naglasak postavljen na ekološke materijale i održivu proizvodnju i svakim se danom radi na novim sirovinama na bazi reciklažnih materijala. Vjerujte da će i današnje vrijeme donijeti vrlo konkretne dizajnerske elemente.
Stolica, cijena i udobnost
Cijene stolica variraju. Mnogi ljudi kupuju jeftine stolice jer smatraju da taj element nije vrijedan velikih novaca. No, postavite si pitanje: ˝Koliko vremena ja, ili moji ukućani, moja djeca, provodimo sjedeći na toj stolici?˝ Jer, upravo o tome se radi. Vaše zdravlje je vezano uz zdravo sjedenje (isto kao i uz zdravo spavanje). Ukoliko provodite radno vrijeme sjedeći u uredu, vama definitivno treba dobra i kvalitetna stolica. Isto tako, ako provodite dovoljno vremena na stolici kod kuće, razmislite da li vam je dovoljna neka jeftina i neergonomska stolica ili je ipak pametnije uložiti u svoje zdravlje? Ja znam odgovor. A znate li ga vi?
Bruno Kontrec
-inspired by George Nakashima ( http://www.nakashimawoodworker.com/about_us/george)
-jos slika na http://www.flickr.com/photos/40286284@N08/sets/72157625134557419/
